Atopijski dermatitis (AD) je kronično recidivirajuća upalna bolest kože koja je obilježena svrbežom kože i ponavljajućim dermatitisom/ekcemom te značajnim utjecajem na kvalitetu života oboljele osobe. Iako uzrok atopijskog dermatitisa još uvijek nije u potpunosti upoznat, zna se da se radi o kombinaciji genetskih, okolišnih i imunosnih čimbenika. AD je često udružen i s drugim bolestima poput alergijske astme, alergijskog rinokonjunktivitisa i alergije na hranu. Komplikacije AD-a uključuju povećanu učestalost različitih infekcija, bolesti oka, u djece moguće kašnjenje u rastu (ili usporen rast) i dr. Liječenje bolesti ovisi o težini kliničke slike i simptoma, a terapijske mogućnosti su posljednjih godina značajno uznapredovale, čemu su doprinijele nove spoznaje o bolesti. Liječenje treba prilagoditi svakom pacijentu, a cilj je pacijentu smanjiti simptome, uključujući svrbež kože, obnoviti oštećenu barijeru kože, spriječiti pogoršanja, komplikacije i manifestacije pratećih bolesti te tako poboljšati kvalitetu života bolesnika. U ostvarenju tih ciljeva kod težih oblika bolesti u današnje doba ponajviše su učinkoviti biološki lijekovi i JAK inhibitori.
Biološka terapija poput dupilumaba blokira pojedinačne izvanstanične signalne molekule, izrazito je selektivna i ciljano blokira ključne citokine, odnosno signalne molekule (interleukine značajne u nastanku AD-a poput IL- 4 i IL-13) koje u bolesnika mogu aktivirati stanice imunosnog sustava te uzrokovati upalu i druge simptome AD-a. Iako ovi lijekovi mogu biti učinkoviti u liječenju AD-a, ne djeluju na puni spektar citokina i signalnih puteva uključenih u bolest pa dio pacijenata ne postiže željene terapijske ciljeve. Sigurnosni profil biološke terapije općenito je bolji od standardne imunosupresivne terapije, iako i pacijenti na biološkoj terapiji imaju određene nuspojave koje su najčešće prolazne naravi.
Osim biološke terapije (koja blokira pojedinačne signalne molekule izvan stanice), danas postoje i lijekovi koji djeluju unutar stanice, takozvani JAK-inhibitori. JAK inhibitori djeluju blokirajući aktivnost JAK enzima uključenih u signalni put mnogih citokina, uključujući i interleukine. Posljedično, JAK inhibitori mogu potencijalno blokirati aktivnost više citokina uključenih u nastajanju upale kod AD-a, što ima pozitivan učinak na liječenje. Ova širokospektralna aktivnost čini JAK inhibitore prilično učinkovitim u liječenju AD-a, pošto se radi o kompleksnoj bolesti koja uključuje različite citokine i upalne puteve. Tako je do sada razvijeno nekoliko lijekova koji blokiraju aktivnost JAK enzima, a koji su se već ranije (prije atopijskog dermatitisa) pokazali kao vrlo uspješni u liječenju autoimunih bolesti poput različitih artritisa i ulceroznog kolitisa, za koje su već duže u primjeni. Dosadašnje iskustva s JAK-inhibitorima u pacijenata s AD-om pokazala su vrlo brzo djelovanje i visoku učinkovitost pa se svrbež smanjenje unutar tjedan dana, a neka ispitivanja su pokazale bržu i veću učinkovitost u odnosu na biološku terapiju.
Ove terapijske mogućnosti i nova inovativna terapija daju nadu za brže, sigurnije i učinkovitije liječenje AD-a za različite skupine pacijenata. Važno je napomenuti i da učinkovitost ovih lijekova može varirati od osobe do osobe i da mogu postojati individualni čimbenici koji jedan tip lijeka čine učinkovitijim i podnošljivijim za određenog pacijenta. Zbog toga je vrlo bitan individualni pristup svakome pacijentu.
Sveukupno, oba mogućnosti liječenja primjenom navedene dvije skupine lijekova predstavljaju aktualne maksimalne domete liječenja atopijskog dermatitisa.
Prof.dr.sc. Liborija Lugović Mihić, prim.dr.med. specijalist dermatovenerolog
Slika temeljena na člancima:
Lugović-Mihić L, Meštrović-Štefekov J, Potočnjak I, i sur. Atopic dermatitis: disease features, therapeutic options, and a multidisciplinary approach. Life 2023. (u tisku);
Eichenfield LF, Stripling S, Fung S, i sur. Recent developments and advances in atopic dermatitis: a focus on epidemiology, pathophysiology, and treatment in the pediatric setting. Paediatr Drugs. 2022
