Najbolje što
biomedicinska znanost
može ponuditi pacijentima

Naš tim liječnika čine vrhunski stručnjaci u svom području, a u okviru kliničkih ispitivanja imaju pristup najnovijim medicinskim spoznajama. Naš tim studijskih koordinatora, administratora, medicinskih sestara i tehničara osigurava besprijekorne uvijete za provedbu najsofisticiranije dijagnostike i liječenja. Pružamo vrhunsku zdravstvenu skrb našim pacijentima, čije zadovoljstvo nam je na prvom mjestu.

Aktivna
klinička ispitivanja

Dermatologija

Dermatologija se fokusira na dijagnozu i liječenje problema kože, kose i noktiju. Dermatolozi tretiraju akne, ekceme, psorijazu, dermatitis, tumore kože i infekcije. Oni također pružaju prevenciju i zaštitu od kožnih problema te pomažu pacijentima u održavanju zdrave kože.

Kardiologija i angiologija

Kardiologija se usredotočuje na dijagnozu i liječenje bolesti srca i krvožilnog sustava, dok angiologija proučava krvne žile. Kardiolozi tretiraju stanja kao što su koronarna bolest srca, aritmije, zatajenje srca te prate opće zdravstveno stanje srca. Angiolozi se bave vaskularnim bolestima poput proširenih vena, tromboza i ateroskleroze te pružaju terapiju kako bi poboljšali cirkulaciju krvi.

Onkologija

Onkologija se bavi prevencijom, dijagnozom i terapijom raka. Onkolozi dijagnosticiraju i liječe različite vrste tumora, uključujući karcinome, sarkome i limfome. Njihov cilj je pružiti sveobuhvatnu skrb, uključujući kirurške zahvate, kemoterapiju, radioterapiju i ciljanu terapiju, kako bi se kontrolirao ili izliječio maligni rast.

Reumatologija

Reumatologija se specijalizira za dijagnozu i liječenje bolesti vezivnog tkiva, zglobova i mišića. Reumatolozi tretiraju reumatske bolesti poput reumatoidnog artritisa, osteoartritisa, lupusa i ankilozirajućeg spondilitisa. Njihova svrha je smanjiti bol, poboljšati pokretljivost i usporiti napredovanje ovih kroničnih stanja.

Druga terapijska područja

Poliklinika Solmed predano radi na privlačenju novih istraživačkih projekata (kliničkih ispitivanja) iz inozemstva kako bi omogućili inovativni pristup liječenju što većem broju pacijentima u Republici Hrvatskoj. Ukoliko u ovom trenutku nemamo rješenje za bolest koja Vas muči, ostavite nam Vaše podatke i pravovremeno primite obavijest kada Vam možemo pomoći.

Često postavljana pitanja

Za prvi razgovor nije potrebna posebna priprema. Svakako ponesite svoju potpunu medicinsku dokumentaciju. Studijski liječnik će tijekom prvog razgovora odgovoriti na sva vaša pitanja, stoga sve što vam nije jasno nije loše zapisati. Ukoliko je potrebno, bolesnik sa sobom može povesti osobu od povjerenja radi potpore.

Da, bolesnik može odlučiti izaći iz studije u bilo kojem trenutku. Potrebno je samo obavijestiti nadležnog liječnika koji vodi bolesnika u studiji, koji će zabilježiti razlog bolesnikova izlaska iz studije.

Provođenje svake studije temelji se na protokolu, kojim je detaljno razrađen plan kliničke studije. Protokol je pažljivo smišljen kako bi se osigurala sigurnost sudionika (bolesnika) te relevantnost konačnih rezultata. U protokolu je među ostalim definirano koje karakteristike mora imati bolesnik da bi sudjelovao u određenoj kliničkoj studiji, plan dijagnostičkih testova, procedura primjene lijekova te njihove doze, kao i trajanje studije. U skladu s protokolom, bolesnici redovito dolaze na kliničke preglede nadležnog liječnika kako bi se pratilo njihovo zdravstveno stanje i odredila sigurnost i učinkovitost primjenjenog studijskog lijeka.

Mnoga se istraživanja provode na način da jedna skupina bolesnika dobiva novi eksperimentalni lijek ili drugi inovativni oblik liječenja, dok druga skupina prima standardni oblik liječenja ili placebo. Ta druga skupina naziva se kontrolnom skupinom, te služi za usporedbu rezultata istraživanog lijeka sa trenutnim standardom.

Klinička ispitivanja provode se u fazama. Početna je pretklinička faza ispitivanja kada se provode in vitro (u epruveti) studije i in vivo studije na životinjama. Potom slijedi klinička faza ispitivanja koju možemo podijeliti u četiri segmenta: 

Faza 1. Istraživači ispituju novi lijek na maloj skupini zdravih osoba (20-80) kako bi se po prvi puta analizirala sigurnost primjene lijeka, odredila sigurna doza lijeka i otkrile moguće nuspojave.

Faza 2. Ispitivani lijek se daje manjoj skupini pacijenata (100-300) kako bi se analizirala učinkovitost lijeka i dodatno analizirale nuspojave.

Faza 3. Ispitivani lijek daje se velikoj skupini pacijenata (1000-3000) kako bi se potvrdila učinkovitost, nadgledale nuspojave, usporedio učinak naspram standardne terapije te kako bi se prikupili podaci koji omogućuju da se lijek može sigurno primijenjivati.

Faza 4. Riječ je o takozvanim postmarketinškim studijama nakon što je je lijek došao na tržište, u kojima se dodatno prikupljaju podaci o rizicima i prednostima lijeka te se određuje koja je optimalna primijena lijeka.